Povratak u 1995, Hanžek: Branko Zorko ide naprijed
- veličina pisma smanji veličinu pisma uvečaj veličinu pisma
- Ispis
- Pošalji e-mail
Hanžekovićev memorijal tada se "probijao" na sam vrh međunarodne europske scene, a kasnije i svjetske te nema sumnje kako je upravo Branko Zorko bio jedan od najboljih promotora ovog natjecanja.
Općenito o njegovoj velikoj karijeri
Kako i ne bi s takvim uspjesima iza sebe koje je ostvario, a ni kasnije ih nije nedostajalo. Zasigurno se najviše pamti 1992. godina, tada je osvojio prvu medalju (brončanu) s velikog natjecanja (europsko dvoransko prvenstvo) za Hrvatsku. Jednako dobar bio je i na natjecanjima svjetske razine, već iduće godine iz Toronta se vraća s još jednom brončanom medaljom. U Torontu se održavalo Svjetsko dvoransko prvenstvo.
Niz se nastavio i treću godinu uzastopno! Rezultatski je ta godina definitivno bila najuspješnija. "Standardno" je osvojio medalju s europskog dvoranskog prvenstva, ona je ovaj puta bila čak srebrnog sjaja, a zatim u kolovozu iste godine osvojio i europsku brončanu medalju na otvorenom.
Kasnije je još dva puta osvajao 4. mjesta na dvoranskim prvenstvima, 1997. na svjetskom i 2002. na europskom. Zaista je dugi niz godina bio u samom vrhu europske i svjetske atletike, pogotovo u tom dvoranskom dijelu.
Teško je u tekstu koji je zamišljen da bude napisan u kratkoj formi napisati sve Zorkove uspjehe jer bi otišli daleko od predviđenog.
No ne nikako ne smijemo izostaviti činjenicu kako se radi o čak peterostrukom olimpijcu! Prvi nastup (1988, Seoul) pripada još onom vremenu kada je postojala Jugoslavija, ali ostalih 4 nalaze se već u razdoblju postojanja Hrvatske, govorimo o Barceloni (1992 - polufinale), Atlanti (1996 - polufinale), Sydneyu (2000) i Ateni (2004) gdje je sam nagovijestio kraj svoje velike karijere. Zaista je tako i bilo, iduće godine se oprostio na Hanžekovićevom memorijalu.
Sve te uspjehe postizao je u svojoj "glavnoj" disciplini, 1500m gdje je i danas nedostižan u području državnih rekorda. Iz današnje perspektive 3:33,30 (na otvorenom) i 3:38,05 (dvorana) čine se poprilično teško dostižnima. Daleko od toga da je bio neuspješan i u ostalim disciplinama, na nekima od njih (milja, 2000m, 3000m) također je aktualni hrvatski rekorder.
Puno informacija (ne sve nažalost) o legendi hrvatske atletike možete pronaći posjetite li njegov pofil na IAAF-ovoj stranici ili profil na sports-reference stranici.
Hanžekovićev memorijal, 1995. godina
Na kraju dolazimo do videozapisa koje često "priložimo" uz ovaj članak. Nemojte biti zbunjeni okruženjem, natjecanje se tada još održavalo na Maksimirskom stadionu. Disciplina je naravno 1500m, a uz Zorka od naših predstavnika nastupili su i Ivan Čelić, Siniša Špiranec, Dalibor Balgač i Saša Ljubojević. Pogledajte pa ćete vjerojatno i shvatiti otkuda ideja za naslov članka.